Dragutin Feletar u monografiji općine Gornji Kneginec, donosi podatak iz 1463. godine, spominjući „plebanus de Knegincz „ što upućuje na činjenicu da je sredinom 15. stoljeća u Knegincu bilo župno središte.
Kao datum osnutka župe Kneginec uzima se 19. rujna 1789. godine, a toga dana je ustoličen i prvi župnik kneginečki Ivan Mauricije Končić.
Osnovni izvori podataka o kapeli, a potom crkvi sv. Marije Magdalene u Knegincu su izvještaji s kanonskih pohoda koji su sačuvani od početka 17. stoljeća.
Zanimljiv je podatak o kamenom elementu s prikazom bradatog muškog lika (glava iz Kneginca), koji se nalazio na pročelju crkve, čija je datacija zasad nepoznata, ali je sigurno da je vrlo star i vrijedan. Danas je izložen u samoj crkvi.
U crkvi se nalaze orgulje iz njemačkoga grada Pfronstettena, te imaju devet registara.
Na crkvi se nalazi četiri vitraja: vitraj s prikazom sv.Jurja, drugi vitraj prikazuje svetog Franju Asiškog, treći vitraj prikazuje sv.Mariju Magdalenu i četvrti vitraj prikazuje spasenje kroz Euharistiju.
Zvonik je, prema kanonskoj vizitaciji iz 1678. godine, bio prigrađen tadašnjoj kapeli. Visina zidanoga dijela tornja je 16,50 m, a kapa tornja završava u obliku piramide i taj je dio visok tri i pol metra. Na dijelu tornja gdje su smještena dva zvona, na sve četiri strane su prozori renesansnog oblika. Ispod tih prozora, na dva su kata manji prozori koji su nekada služili kao puškarnice.
